Nitko mi nije rekao da raspršivaći na brani rade samo kad je potrebno izbaciti višak vode iz jezera. Ispod brane je bilo potpuno suho! Bez obzira na odsustvo buke sukljajuće vode, brana Modrac me je impresionirala kao moćna konstukcija armiranog betona.
Gospodin Ejub Arapčič, šef brane me je srdačno dočekao i odgovorio na moja brojna pitanja o brani. Nakon intervjua sa njim i gospdinom Mehom, šefom službe zaštite na radu, krenuli smo u temeljiti obilzak brane gdje mi je bilo dozvoljeno da napravim ove fotografije.
Većina mojih pitanja su bila usmjerena prema ispitivanju validnosti šale audio drame Katastrofa: da li je moguće da brana Modrac pukne?
Nakon razogovra, uvjerena sam da ne može – pod jednim uslovom: da se brana redovno održava i se brana i dalje nadzire 24 sata.
Brana je sagrađena 1964. Projektant brane, glasoviti prof. Milovanović i sam je tvrdio za Modračku branu da je najstabilnija brana koju je projektirao. Brana je izgrađena radi snabdjevanja Lukavca i Tuzle industrijskom vodom. Brana je dignuta na izlazu iz kotline u koju se uljevaju dvije rijeke: Spreča i Turija. Akumulacija jezera Modrac ima površinu od 17 km2. U punom kapacitetu akumulacija iznosi 77 miliona m3. Nadmorska kota preliva na slapištima tj. nadmorska visina akumulacije je 200 m. Brana sama po sebi ublažava posljedice bujičnih poplava jer je dizajnirana da zadrži velike količine vode. Sliv se iz akumulacije evakuiše preko tri raspršivaća i mini hidroelektrane jačine 2 MW koja se nalazi u krugu brane i koja je izgrađena 1998. U slučaju da se preko raspšivaća ne može izbaciti količina vode koja kod jakih kiša dotiče u jezero, tada dolazi do dizanja razine akumulacije i razina voda se diže do preliva. Ako dođe do toga, voda se preko tri slapišta (to su tri “skakaonice” na brani) izljeva u tok rijeke Spreče. Sva voda koja je iznad 200 m nadmorske visine akumulacije ze naziva prelivom. Najviša razina jezera ikad je bila 2001. kada je nakon 4 dana obilnih padalina preliv bio 2.12 m. Tada je brana preko tri raspršivaća i preko slapišta ispuštala po 400 m3 vode u sekundi!
Pucanje brane je malo vjerjatno. Ona je čak i najstabilnija kada je akumulacija u punom kapacitetu, ugroženija je kad je kad je prazna – objasnili su mi. Ono što je može oštetiti je zemljotres, ali i to je malo vjerjatno. Projektirana je sa snažnim temeljima, kontraforima i zaštitom od sezmičkih aktivnosti karakterističnih za ovo područje. Tamo gdje bi moglo doći do pucanja su spojevi armirano – betonskih elemenata od kojih je sazdana.
Tjekom moje posjete sanacija brane je bila u punom jeku. Polukružni svodovi brane su se pojačavali sa još metar debelim slojem armiranog betona. Ono što oštećuje beton su termičke promjene, hladnoća i toplina, razlike u temperaturi zraka i vode, led, sunce. Strahovanja koja su Lukavčani imali prije deset godina pred oštećenjima i nestabilnosti brane, sada su prošlost.
Brana se nadzire se 24 sata dnevno. Službenici smjenske službe su zaduženi za manipuliranje branom; praćenjem dotoka i ispuštanja vode. Njihov posao je nedavno olakšan. Brana je potpuno automatizirana i kompjuterizirana sa modernim sistemom nadziranja, ukjučujući i video nadzor. Kažu mi da se ne može desiti da nema nikoga na brani, mora uvijek biti netko radi održavnja biološkog minimuma vode u rijeci Spreči.
Mislim da će Tarik biti mladi inžinjer zaposlen na brani koji jednog dana ostaje sam…
Interesantno je da brana Modrac snabdjeva i Tuzlanski vodovod sa pitkom vodom. U krugu brane u pročiščivaći voda. Odmah pored, industrijska voda se usmjerava na pumparnicu. Tamo se pumpa na brdo gdje se nalaze rezervoari. Iz rezervoara, voda se slobodnim padom sljeva do Tuzlanske termoelektrane. Nije to jedina industrija koju Modrac opskrbljuje. Tu su i Gikil i Soda i Cementara. Sveto trojstvo Lukavačke industrije.
March 2nd, 2012 → 1:43 am
[…] Brana na jezeru Modrac je opet u centru pažnje. Veliki snjegovi i temperature koje rastu su izazvale naglo punjenje akumulacije jezera. Sličan scenarij je opisan u narativu “Proklete Brane”. Na svu sreću, pouzdano znam da su radovi sanacije brane bili u punom jeku prije dvije godine i da su svodovi i slapišta osigurani od navale vode. Preliv, što je termin za vodu koja se slobodnim padom oslobađa iz akumulacije kod visokog vodostaja je sasvim nomalna pojava. Kako sam saznala od Ejuba Arapčića, upravitelja brane povodom mog posjeta brani 2009. godine, brana je stabilnija kad je pritisak vode o nju veći. Detaljan izvještaj tog posjeta prošitajte OVDJE. […]