Orwell, Welles i Welles

Posted on 21/04/2010


Ovdje bih obratila pažnju na krivo navedenog autora Rata Svjetova u Vijesnikovom članku 09.03.2000. spomenutog u prethodnom postu. Novinar spominje Geroge Orwella, koji nije autor te knjige niti izvođač istoimene radio drame emitirane 1938. Sumnjam da novinar nije znao tko su George Orwell, H.G. Welles i Orson Welles. Do greške je najvjerovatnije došlo nizom krivo navedenih asocijacija, lapsusom, zaboravljanjem pravih imena – kako Freud opisuje na početku svoje knjige Psihopatologija svakodnevnog života.
Sva navedena imena imaju u sebi slovo W. Sva tri imena dijele inicijale G, O, W, H. Svi pomenuti autori su jednako poznati, dvojica čak imaju isto prezime (iako nisu u rodu), puno ime Orsona Wellesa je George Orson Welles, a G. kod H.G. Wellesa stoji za? Pogodili ste: George… Sva trojica su čak povezana kroz svoje djelatnosti. Iako H.G.Wellesove knjige imaju više primjesa fantazije, on često odaje distopičnu viziju budućnosti čiji je paradigmatski primjer pak postala Orwellova knjiga 1984, a H.G. Wellesovu knjigu Rat svjetova (i ne samo tu) je Orson Welles koristio kao predložak za radio drame dok je vodio Mercury Theatre on the Air.

Ovo ne pišem da bi ispala pametna ili ispravljala novinara kojemu se desio sasvim razumljiv lapsus (jednostavno nije provjeravao podatke, te je u letu napisao ime za koje je mislio da sa sigurnošću zna da je ono pravo). Na njegovu grešku ukazujem zapravo da mu se zahvalim, njegov je lapsus kod mene pokrenuo niz pitanja, asocijacija i inspirirao me da zamislim narativ koji se dešava 1. u budućnosti 2. u lošoj budućnosti.
Razmišljala sam o prošlosti. Zanimalo me je koji su odnosi u jačini rekacija na radio drame Rat Svjetova iz 1938. i Katastrofa iz 2000. Istraživanjem obje drame, saznala sam da je Lukavačka radio drama ipak imala silniji odjek i prouzročila pravu paniku među ljudima, dok je Wellesova senzacija bila više napuhana kroz medije nego što je prouzročila iskrenu zabrinutost građanstva.
Sa tugom sam razmišljala o degradaciji BH  u 21. stoljeću u odnosu na Ameriku 30- tih godina prošlog stoljeća, kroz ovaj primjer: percepcija informacije plasirane kroz medij radia. Wellesova radio drama, na početku ere razvoja mass medija  manje je uznemirila ljude nego jedna radio drama emitirana u doba baroka mass medija i tehnološkog napretka u polju razmjene informacija i komunikacije.
Razmišljala sam o degradaciji kroz izolaciju, neznanje, naivnost. Orwellijansko konstantno stanje rata… I narod – masu koju se održava neinformiranom, anatagoniziranom, a masa naivna i izolirana sama od sebe. Ili pak možda ne?

Advertisements